prikaz prve stranice dokumenta Okolišni porezi u Hrvatskoj i Europskoj uniji
  Download
PDF 416.51 KB
Other - Review
Okolišni porezi u Hrvatskoj i Europskoj uniji
Osvrti Instituta za javne financije, 17 (2024), 139; 1-18. https://doi.org/10.3326/ao.2024.139
Srdelić, Leonarda

Cite this document

Srdelić, L. (2024). Okolišni porezi u Hrvatskoj i Europskoj uniji. Osvrti Instituta za javne financije, 17. (139), 1-18. doi: 10.3326/ao.2024.139

Srdelić, Leonarda. "Okolišni porezi u Hrvatskoj i Europskoj uniji." Osvrti Instituta za javne financije, vol. 17, no. 139, 2024, pp. 1-18. https://doi.org/10.3326/ao.2024.139

Srdelić, Leonarda. "Okolišni porezi u Hrvatskoj i Europskoj uniji." Osvrti Instituta za javne financije 17, no. 139 (2024): 1-18. https://doi.org/10.3326/ao.2024.139

Srdelić, L. (2024) 'Okolišni porezi u Hrvatskoj i Europskoj uniji', Osvrti Instituta za javne financije, 17(139), pp. 1-18. doi: 10.3326/ao.2024.139

Srdelić L. Okolišni porezi u Hrvatskoj i Europskoj uniji. Osvrti Instituta za javne financije [Internet]. 2024 July 23 [cited 2024 December 05];17(139):1-18. doi: 10.3326/ao.2024.139

L. Srdelić, "Okolišni porezi u Hrvatskoj i Europskoj uniji", Osvrti Instituta za javne financije, vol. 17, no. 139, pp. 1-18, July 2024. [Online]. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:242:077957. [Accessed: 05 December 2024]

Please login to the repository to save this object to your list.
Metadata
Title (croatian)Okolišni porezi u Hrvatskoj i Europskoj uniji
AuthorLeonarda Srdelić
Author's institutionInstitute of Public Finance
Scientific / art field,
discipline and subdiscipline		SOCIAL SCIENCES
Economics
Abstract (croatian)
Prema podacima Eurostata objavljenima početkom srpnja, prihodi od okolišnih poreza u Hrvatskoj porasli su s 0,6 milijardi eura, koliko su iznosili u 1995. godini, na 2,3 milijarde eura u 2022. godini, što predstavlja prosječnu godišnju stopu rasta od 5,8%. Većinu ovoga rasta generirali su porezi na energente, dok su porezi na transport te zagađenje i prirodne resurse pridonijeli u manjoj mjeri. Udio prihoda od okolišnih poreza u BDP-u iznosio je 3,3%, što je jedan od najviših udjela unutar Unije, odmah iza Grčke i Bugarske. Ovakva kretanja ukazuju na to da je u Hrvatskoj proces odvajanja gospodarskoga rasta od potražnje za fosilnim gorivima znatno sporiji u odnosu na prosjek EU-a. Naime, visok udio prihoda od okolišnih poreza u BDP-u, posebno onih vezanih uz energente, odražava daljnju ovisnost o fosilnim gorivima. Ova činjenica implicira da mjere za poticanje energetske učinkovitosti i tranziciju prema obnovljivim izvorima energije nisu implementirane s potrebnom razinom učinkovitosti ili širinom u odnosu na druge članice EU-a.
Keywords (croatian)
Languagecroatian
Publication typeOther - Review
Publication statusPublished
Peer reviewNo peer review
Publication versionPublished version
Journal titleOsvrti Instituta za javne financije
Numberingvol. 17, no. 139, pp. 1-18
e-ISSN2787-7620
DOIhttps://doi.org/10.3326/ao.2024.139
URN:NBNurn:nbn:hr:242:077957
Publication2024-07-23
Type of resourceText
Access conditionsOpen access
Terms of useLicence In copyright icon
Created on2024-07-22 18:21:49