Prema podacima Eurostata objavljenima početkom srpnja, prihodi od okolišnih poreza u Hrvatskoj porasli su s 0,6 milijardi eura, koliko su iznosili u 1995. godini, na 2,3 milijarde eura u 2022. godini, što predstavlja prosječnu godišnju stopu rasta od 5,8%. Većinu ovoga rasta generirali su porezi na energente, dok su porezi na transport te zagađenje i prirodne resurse pridonijeli u manjoj mjeri. Udio prihoda od okolišnih poreza u BDP-u iznosio je 3,3%, što je jedan od najviših udjela unutar Unije, odmah iza Grčke i Bugarske. Ovakva kretanja ukazuju na to da je u Hrvatskoj proces odvajanja gospodarskoga rasta od potražnje za fosilnim gorivima znatno sporiji u odnosu na prosjek EU-a. Naime, visok udio prihoda od okolišnih poreza u BDP-u, posebno onih vezanih uz energente, odražava daljnju ovisnost o fosilnim gorivima. Ova činjenica implicira da mjere za poticanje energetske učinkovitosti i tranziciju prema obnovljivim izvorima energije nisu implementirane s potrebnom razinom učinkovitosti ili širinom u odnosu na druge članice EU-a.