prikaz prve stranice dokumenta Koliko duboko ruka države zadire u džep radnika? Hrvatska vs. Europska unija
  Download
PDF 2.32 MB
Scientific paper - Original scientific paper
Koliko duboko ruka države zadire u džep radnika? Hrvatska vs. Europska unija
Odabrani prijevodi, 1 (2010), 2; 1-37. https://doi.org/10.3326/op.2
Grdović Gnip, Ana; Tomić, Iva

Cite this document

Grdović Gnip, A. & Tomić, I. (2010). Koliko duboko ruka države zadire u džep radnika? Hrvatska vs. Europska unija. Odabrani prijevodi, 1. (2), 1-37. doi: 10.3326/op.2

Grdović Gnip, Ana and Iva Tomić. "Koliko duboko ruka države zadire u džep radnika? Hrvatska vs. Europska unija." Odabrani prijevodi, vol. 1, no. 2, 2010, pp. 1-37. https://doi.org/10.3326/op.2

Grdović Gnip, Ana and Iva Tomić. "Koliko duboko ruka države zadire u džep radnika? Hrvatska vs. Europska unija." Odabrani prijevodi 1, no. 2 (2010): 1-37. https://doi.org/10.3326/op.2

Grdović Gnip, A. and Tomić, I. (2010) 'Koliko duboko ruka države zadire u džep radnika? Hrvatska vs. Europska unija', Odabrani prijevodi, 1(2), pp. 1-37. doi: 10.3326/op.2

Grdović Gnip A, Tomić I. Koliko duboko ruka države zadire u džep radnika? Hrvatska vs. Europska unija. Odabrani prijevodi [Internet]. 2010 June 10 [cited 2024 November 16];1(2):1-37. doi: 10.3326/op.2

A. Grdović Gnip and I. Tomić, "Koliko duboko ruka države zadire u džep radnika? Hrvatska vs. Europska unija", Odabrani prijevodi, vol. 1, no. 2, pp. 1-37, June 2010. [Online]. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:242:705167. [Accessed: 16 November 2024]

Please login to the repository to save this object to your list.
Metadata
Title (croatian)Koliko duboko ruka države zadire u džep radnika? Hrvatska vs. Europska unija
AuthorAna Grdović Gnip
AuthorIva Tomić
Author's institutionThe Institute of Economics, Zagreb
Scientific / art field,
discipline and subdiscipline		SOCIAL SCIENCES
Economics
Abstract (croatian)
Osnovni cilj ovoga rada je analiza učinka poreznog opterećenja na funkcioniranje tržišta rada u Hrvatskoj. Stope zaposlenosti i nezaposlenosti te porezni klin uzeti su kao klasifikacijske varijable, koje Hrvatsku i zemlje članice Europske unije grupiraju u klastere pomoću K-means i hijerarhijske klasterske analize. Rezultati naznačuju kako je Hrvatska klasificirana među zemljama s višim poreznim klinom i višom stopom nezaposlenosti. Isti je rezultat dobiven i u slučaju kada se, umjesto poreznog klina, u analizu uključi prosječna osobna porezna stopa. Zanimljivo je kako većinu tereta poreza na rad u Hrvatskoj snosi posloprimac, a ne poslodavac. Može se zaključiti da, u usporedbi sa zemljama EU, prosječan hrvatski radnik snosi relativno visoko ukupno porezno opterećenje, što je još i više naglašeno ako se u obzir uzmu novouvedeni „krizni porez“ i povećana stopa PDV¬a
Keywords (croatian)
Languagecroatian
Publication typeScientific paper - Original scientific paper
Publication statusPublished
Peer reviewPeer review - international
Publication versionPublished version
Journal titleOdabrani prijevodi
Numberingvol. 1, no. 2, pp. 1-37
e-ISSN1847-7445
DOIhttps://doi.org/10.3326/op.2
URN:NBNurn:nbn:hr:242:705167
Publication2010-06-10
Type of resourceText
Access conditionsOpen access
Terms of useLicence Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International (CC BY-NC-ND 4.0) icon
Created on2021-06-01 10:24:25