prikaz prve stranice dokumenta Koliko duboko ruka države zadire u džep radnika? Hrvatska vs. Europska unija
  Preuzmi
PDF 2.32 MB
Znanstveni rad - Izvorni znanstveni rad
Koliko duboko ruka države zadire u džep radnika? Hrvatska vs. Europska unija
Odabrani prijevodi, 1 (2010), 2; 1-37. https://doi.org/10.3326/op.2
Grdović Gnip, Ana; Tomić, Iva

Citirajte ovaj rad

Grdović Gnip, A. i Tomić, I. (2010). Koliko duboko ruka države zadire u džep radnika? Hrvatska vs. Europska unija. Odabrani prijevodi, 1. (2), 1-37. doi: 10.3326/op.2

Grdović Gnip, Ana i Iva Tomić. "Koliko duboko ruka države zadire u džep radnika? Hrvatska vs. Europska unija." Odabrani prijevodi, vol. 1, br. 2, 2010, str. 1-37. https://doi.org/10.3326/op.2

Grdović Gnip, Ana i Iva Tomić. "Koliko duboko ruka države zadire u džep radnika? Hrvatska vs. Europska unija." Odabrani prijevodi 1, br. 2 (2010): 1-37. https://doi.org/10.3326/op.2

Grdović Gnip, A. i Tomić, I. (2010) 'Koliko duboko ruka države zadire u džep radnika? Hrvatska vs. Europska unija', Odabrani prijevodi, 1(2), str. 1-37. doi: 10.3326/op.2

Grdović Gnip A, Tomić I. Koliko duboko ruka države zadire u džep radnika? Hrvatska vs. Europska unija. Odabrani prijevodi [Internet]. 10.06.2010. [pristupljeno 16.11.2024.];1(2):1-37. doi: 10.3326/op.2

A. Grdović Gnip i I. Tomić, "Koliko duboko ruka države zadire u džep radnika? Hrvatska vs. Europska unija", Odabrani prijevodi, vol. 1, br. 2, str. 1-37, Lipanj 2010. [Online]. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:242:705167. [Citirano: 16.11.2024.]

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:242:705167
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
Naslov (hrvatski)Koliko duboko ruka države zadire u džep radnika? Hrvatska vs. Europska unija
AutorAna Grdović Gnip
AutorIva Tomić
Autorova ustanovaEkonomski institut, Zagreb
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Ekonomija
Sažetak (hrvatski)
Osnovni cilj ovoga rada je analiza učinka poreznog opterećenja na funkcioniranje tržišta rada u Hrvatskoj. Stope zaposlenosti i nezaposlenosti te porezni klin uzeti su kao klasifikacijske varijable, koje Hrvatsku i zemlje članice Europske unije grupiraju u klastere pomoću K-means i hijerarhijske klasterske analize. Rezultati naznačuju kako je Hrvatska klasificirana među zemljama s višim poreznim klinom i višom stopom nezaposlenosti. Isti je rezultat dobiven i u slučaju kada se, umjesto poreznog klina, u analizu uključi prosječna osobna porezna stopa. Zanimljivo je kako većinu tereta poreza na rad u Hrvatskoj snosi posloprimac, a ne poslodavac. Može se zaključiti da, u usporedbi sa zemljama EU, prosječan hrvatski radnik snosi relativno visoko ukupno porezno opterećenje, što je još i više naglašeno ako se u obzir uzmu novouvedeni „krizni porez“ i povećana stopa PDV¬a
Ključne riječi (hrvatski)
Jezikhrvatski
Vrsta publikacijeZnanstveni rad - Izvorni znanstveni rad
Status objaveObjavljen
Vrsta recenzijeRecenziran - međunarodna recenzija
Verzija publikacijeObjavljena verzija rada (izdavačev PDF)
Naslov časopisaOdabrani prijevodi
Brojčani podacivol. 1, br. 2, str. 1-37
e-ISSN1847-7445
DOIhttps://doi.org/10.3326/op.2
URN:NBNurn:nbn:hr:242:705167
Datum objave publikacije2010-06-10
Vrsta resursaTekst
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada 4.0 međunarodna (CC BY-NC-ND 4.0)
Datum i vrijeme pohrane2021-06-01 10:24:25