prikaz prve stranice dokumenta Okolišni porezi u Hrvatskoj i Europskoj uniji
  Preuzmi
PDF 416.51 KB
Ostalo - Prikaz, pregled, osvrt
Okolišni porezi u Hrvatskoj i Europskoj uniji
Osvrti Instituta za javne financije, 17 (2024), 139; 1-18. https://doi.org/10.3326/ao.2024.139
Srdelić, Leonarda

Citirajte ovaj rad

Srdelić, L. (2024). Okolišni porezi u Hrvatskoj i Europskoj uniji. Osvrti Instituta za javne financije, 17. (139), 1-18. doi: 10.3326/ao.2024.139

Srdelić, Leonarda. "Okolišni porezi u Hrvatskoj i Europskoj uniji." Osvrti Instituta za javne financije, vol. 17, br. 139, 2024, str. 1-18. https://doi.org/10.3326/ao.2024.139

Srdelić, Leonarda. "Okolišni porezi u Hrvatskoj i Europskoj uniji." Osvrti Instituta za javne financije 17, br. 139 (2024): 1-18. https://doi.org/10.3326/ao.2024.139

Srdelić, L. (2024) 'Okolišni porezi u Hrvatskoj i Europskoj uniji', Osvrti Instituta za javne financije, 17(139), str. 1-18. doi: 10.3326/ao.2024.139

Srdelić L. Okolišni porezi u Hrvatskoj i Europskoj uniji. Osvrti Instituta za javne financije [Internet]. 23.07.2024. [pristupljeno 12.11.2024.];17(139):1-18. doi: 10.3326/ao.2024.139

L. Srdelić, "Okolišni porezi u Hrvatskoj i Europskoj uniji", Osvrti Instituta za javne financije, vol. 17, br. 139, str. 1-18, Srpanj 2024. [Online]. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:242:077957. [Citirano: 12.11.2024.]

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:242:077957
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
Naslov (hrvatski)Okolišni porezi u Hrvatskoj i Europskoj uniji
AutorLeonarda Srdelić
Autorova ustanovaInstitut za javne financije
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Ekonomija
Sažetak (hrvatski)
Prema podacima Eurostata objavljenima početkom srpnja, prihodi od okolišnih poreza u Hrvatskoj porasli su s 0,6 milijardi eura, koliko su iznosili u 1995. godini, na 2,3 milijarde eura u 2022. godini, što predstavlja prosječnu godišnju stopu rasta od 5,8%. Većinu ovoga rasta generirali su porezi na energente, dok su porezi na transport te zagađenje i prirodne resurse pridonijeli u manjoj mjeri. Udio prihoda od okolišnih poreza u BDP-u iznosio je 3,3%, što je jedan od najviših udjela unutar Unije, odmah iza Grčke i Bugarske. Ovakva kretanja ukazuju na to da je u Hrvatskoj proces odvajanja gospodarskoga rasta od potražnje za fosilnim gorivima znatno sporiji u odnosu na prosjek EU-a. Naime, visok udio prihoda od okolišnih poreza u BDP-u, posebno onih vezanih uz energente, odražava daljnju ovisnost o fosilnim gorivima. Ova činjenica implicira da mjere za poticanje energetske učinkovitosti i tranziciju prema obnovljivim izvorima energije nisu implementirane s potrebnom razinom učinkovitosti ili širinom u odnosu na druge članice EU-a.
Ključne riječi (hrvatski)
Jezikhrvatski
Vrsta publikacijeOstalo - Prikaz, pregled, osvrt
Status objaveObjavljen
Vrsta recenzijeNije recenziran
Verzija publikacijeObjavljena verzija rada (izdavačev PDF)
Naslov časopisaOsvrti Instituta za javne financije
Brojčani podacivol. 17, br. 139, str. 1-18
e-ISSN2787-7620
DOIhttps://doi.org/10.3326/ao.2024.139
URN:NBNurn:nbn:hr:242:077957
Datum objave publikacije2024-07-23
Vrsta resursaTekst
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2024-07-22 18:21:49