U radu se procjenjuje iznos bijega kapitala, neregistriranih tokova kapitala te rezultirajuća akumulacija inozemne aktive za Hrvatsku između 2000. i 2007. godine. Problem bijega kapitala dobiva na važnosti u aktualnoj globalnoj financijskoj i ekonomskoj krizi zbog sve većeg nedostatka kapitala u mnogim tržištima u nastajanju i u tranzicijskim zemljama, uključujući i Hrvatsku. Rezultati pokazuju relativno velike iznose akumulacije inozemne aktive tijekom promatranog razdoblja. Velik dio te akumulacije povezan je s kumulativnim iznosima stavke neto grešaka i propusta, koja se interpretira kao neregistrirani tijek kapitala. Postoje argumenti u prilog tvrdnji da stavka neto grešaka i propusta u Hrvatskoj djelomično predstavlja neevidentiranu akumulaciju strane gotovine od potrošnje stranih turista, i/ili djelomično proizlazi iz precijenjenog prihoda od turizma u službenim statistikama. Međutim, ako se ta stavka i isključi iz izračuna bijega kapitala, preostali iznos akumulacije inozemne aktive u promatranom razdoblju i dalje je velik. Ako se neregistrirani dio tokova kapitala uzme u obzir, neto stanje međunarodnih ulaganja Hrvatske se popravlja.