prikaz prve stranice dokumenta Treba li odmah spiskati i najmanji proračunski višak? Osvrt na analizu fiskalnog stanja Europske unije
  Download
PDF 147.37 KB
Other - Popular paper
Treba li odmah spiskati i najmanji proračunski višak? Osvrt na analizu fiskalnog stanja Europske unije
Aktualni osvrti, 10 (2017), 95; 1-3. https://doi.org/10.3326/ao.2017.95
Ott, Katarina

Cite this document

Ott, K. (2017). Treba li odmah spiskati i najmanji proračunski višak? Osvrt na analizu fiskalnog stanja Europske unije. Aktualni osvrti, 10. (95), 1-3. doi: 10.3326/ao.2017.95

Ott, Katarina. "Treba li odmah spiskati i najmanji proračunski višak? Osvrt na analizu fiskalnog stanja Europske unije." Aktualni osvrti, vol. 10, no. 95, 2017, pp. 1-3. https://doi.org/10.3326/ao.2017.95

Ott, Katarina. "Treba li odmah spiskati i najmanji proračunski višak? Osvrt na analizu fiskalnog stanja Europske unije." Aktualni osvrti 10, no. 95 (2017): 1-3. https://doi.org/10.3326/ao.2017.95

Ott, K. (2017) 'Treba li odmah spiskati i najmanji proračunski višak? Osvrt na analizu fiskalnog stanja Europske unije', Aktualni osvrti, 10(95), pp. 1-3. doi: 10.3326/ao.2017.95

Ott K. Treba li odmah spiskati i najmanji proračunski višak? Osvrt na analizu fiskalnog stanja Europske unije. Aktualni osvrti [Internet]. 2017 August 16 [cited 2024 December 27];10(95):1-3. doi: 10.3326/ao.2017.95

K. Ott, "Treba li odmah spiskati i najmanji proračunski višak? Osvrt na analizu fiskalnog stanja Europske unije", Aktualni osvrti, vol. 10, no. 95, pp. 1-3, August 2017. [Online]. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:242:582042. [Accessed: 27 December 2024]

Please login to the repository to save this object to your list.
Metadata
Title (croatian)Treba li odmah spiskati i najmanji proračunski višak? Osvrt na analizu fiskalnog stanja Europske unije
AuthorKatarina Ott
Author's institutionInstitute of Public Finance
Scientific / art field,
discipline and subdiscipline		SOCIAL SCIENCES
Economics
Abstract (croatian)
Europska je komisija objavila analizu fiskalnog stanja Unije. Na temelju stabilizacijskih i konvergencijskih programa zemalja članica i svojih proljetnih prognoza, analizirala je ostvarenja proračuna 2016. i fiskalne planove za 2017.-20. za pojedinačne članice, euro zonu i Uniju. Hrvatska je u 2016. ostvarila najznačajnije smanjenje proračunskog deficita od svih zemalja članica EU-a, no i dalje je suočena sa znatnim rizicima održivosti javnih financija, posebice s visokim sveukupnim rizikom održivosti javnog duga. Stoga je pozitivno što Vlada planira dugoročno smanjivanje proračunskih deficita, pa čak i ostvarivanje suficita, no za ostvarenje tih ciljeva morala bi pokrenuti i neophodne reforme te ne bi smjela popuštati pritiscima interesnih skupina i neukih, populističkih demagoga
Languagecroatian
Publication typeOther - Popular paper
Publication statusPublished
Peer reviewPeer review
Publication versionPublished version
Journal titleAktualni osvrti
Numberingvol. 10, no. 95, pp. 1-3
e-ISSN1848-4085
DOIhttps://doi.org/10.3326/ao.2017.95
URN:NBNurn:nbn:hr:242:582042
Publication2017-08-16
Type of resourceText
Access conditionsOpen access
Terms of useLicence Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International (CC BY-NC-ND 4.0) icon
Created on2021-08-17 11:34:49