prikaz prve stranice dokumenta Efikasnost javne potrošnje za obrazovanje u Hrvatskoj
  Download
PDF 122.72 KB
Other - Popular paper
Efikasnost javne potrošnje za obrazovanje u Hrvatskoj
Newsletter : povremeno glasilo Instituta za javne finacije, 13 (2011), 61; 1-12. urn:nbn:hr:242:516543
Sopek, Petar

Cite this document

Sopek, P. (2011). Efikasnost javne potrošnje za obrazovanje u Hrvatskoj. Newsletter : povremeno glasilo Instituta za javne finacije, 13. (61), 1-12. Retrieved from https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:242:516543

Sopek, Petar. "Efikasnost javne potrošnje za obrazovanje u Hrvatskoj." Newsletter : povremeno glasilo Instituta za javne finacije, vol. 13, no. 61, 2011, pp. 1-12. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:242:516543

Sopek, Petar. "Efikasnost javne potrošnje za obrazovanje u Hrvatskoj." Newsletter : povremeno glasilo Instituta za javne finacije 13, no. 61 (2011): 1-12. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:242:516543

Sopek, P. (2011) 'Efikasnost javne potrošnje za obrazovanje u Hrvatskoj', Newsletter : povremeno glasilo Instituta za javne finacije, 13(61), pp. 1-12. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:242:516543 (Accessed 28 August 2024)

Sopek P. Efikasnost javne potrošnje za obrazovanje u Hrvatskoj. Newsletter : povremeno glasilo Instituta za javne finacije [Internet]. 2011 October 19 [cited 2024 August 28];13(61):1-12. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:242:516543

P. Sopek, "Efikasnost javne potrošnje za obrazovanje u Hrvatskoj", Newsletter : povremeno glasilo Instituta za javne finacije, vol. 13, no. 61, pp. 1-12, October 2011. [Online]. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:242:516543. [Accessed: 28 August 2024]

Please login to the repository to save this object to your list.
Metadata
Title (croatian)Efikasnost javne potrošnje za obrazovanje u Hrvatskoj
AuthorPetar Sopek
Scientific / art field,
discipline and subdiscipline		SOCIAL SCIENCES
Economics
Abstract (croatian)
Estonija, Poljska, Slovačka, Litva i Latvija ostvarile su bolje rezultate od Hrvatske u PISA testovima u 2009. s nižom razinom potrošnje za obrazovanje. Prema indeksu obrazovanja Legatum Prosperity Index (2010), Hrvatska se nalazi na 44. mjestu od 110 zemalja svijeta. U odnosu na deset novih zemalja članica EU-a, jedino je Bugarska ostvarila niži indeks obrazovanja od Hrvatske. To može ukazivati na činjenicu da se Hrvatska suočila s nedjelotvornošću javne potrošnje za obrazovanje, što se djelomice može objasniti pomoću nekoliko činjenica. Broj učitelja i nastavnog osoblja na 100 učenika/ /studenata viši je od prosjeka promatranih 30 europskih zemalja, SAD-a i Japana, što otvara mogućnosti za uštede racionaliziranjem nastavnog osoblja. Analize pokazuju višak od ukupno 4.942 nastavnika na svim razinama obrazovanja. Uslijed nepovoljnih demografskih trendova u budućnosti, ove bi se neučinkovitosti mogle čak i povećati. Nastavničke plaće bi također valjalo revidirati tako da konkuriraju onima iz privatnog sektora, budući da imaju indirektan utjecaj na uspješnost učenika te su iznimno važne za privlačenje, razvoj i zadržavanje kvalificiranog i visokokvalitetnog nastavnog osoblja. Analiza je pokazala da je neizbježno poboljšati mehanizme alokacije javnih resursa namijenjenih obrazovanju.
Languagecroatian
Publication typeOther - Popular paper
Publication statusPublished
Peer reviewPeer review
Publication versionPublished version
Journal titleNewsletter : povremeno glasilo Instituta za javne finacije
Numberingvol. 13, no. 61, pp. 1-12
e-ISSN1333-9303
URN:NBNurn:nbn:hr:242:516543
Publication2011-10-19
Type of resourceText
Access conditionsOpen access
Terms of useLicence Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International (CC BY-NC-ND 4.0) icon
Created on2021-08-20 13:54:32