Cilj istraživanja bio je pružanje uvida u problematiku deficita i javnog duga, kao i prepoznavanje specifičnih hrvatskih problema te davanje smjernica za njihovo rješavanje. U radu su sadržana sveobuhvatna pojmovna i metodološka razgraničenja javnog duga i deficita, te prikazane tri (osnovne) teorije o posljedicama fiskalnog deficita i javnog duga. Istražena je veza između instrumenata fiskalne politike, BDP-a i ostalih makroekonomskih varijabli, te uspostavljena veza između financijskih tokova u gospodarstvu i javnog duga. Analiziran je utjecaj fiskalnog deficita i javnog duga na gospodarski rast, uz poseban osvrt na kamatnjak, investicije i štednju. Obrađeni su politički i institucionalni aspekti fiskalnog deficita i javnog duga, proračunski deficit u svjetlu fiskalnih pravila i fiskalne discipline, te granice javnog duga. Poseban naglasak stavljen je na analizu proračunskog deficita, fiskalna pravila i disciplinu te javni dug Republike Hrvatske, pri čemu je istražena održivost politike zaduživanja države uz simulaciju kretanja javnog duga.Uspostavljanje modela odgovorne, učinkovite i transparentne fiskalne politike te upravljanja obvezama, novčanim viškovima i imovinom države jedan je od najvažnijih čimbenika koji određuju njezinu budućnost. Osim pokrivanja potrebe za novčanim sredstvima, u okvirima fiskalne politike treba voditi računa i o razvoju financijskog tržišta. Stoga implementacija "novog" pristupa javnom dugu i deficitu podrazumijeva institucionalne i organizacijske prilagodbe kako u samom Ministarstvu financija, tako i na relaciji između državnih agencija i proračunskih korisnika i Ministarstva financija, te između Ministarstva financija i HNB. Takav pristup omogućuje konačno objedinjavanje fiskalne i monetarne politike u krilu ekonomske politike koja podržava dugoročnu makroekonomsku stabilnost.