U radu se analizira efikasnost i efektivnost tercijarnog obrazovanja u 24 zemlje Europske unije unutar četiri podrazdoblja između 2004. i 2015. Ocjena efikasnosti dana je na temelju rezultata analize omeđivanja podataka (DEA). U radu se ističe važnost kvalitete, a ne kvantitete obrazovnih inputa i outputa. Kako bi došli do mjere koja se u ovom radu poistovjećuje s efektivnosti tercijarnog obrazovanja, ocjena efikasnosti temeljena na pokazateljima kvantitete obrazovnih inputa i outputa se korigira za pokazatelje kvalitete. Rezultati pokazuju da uvažavanje pokazatelja kvalitete obrazovnih inputa i outputa mijenja relativne pozicije zemalja temeljene na ocjeni efikasnosti. Preciznije, neke slabije razvijene zemlje, koje su efikasne u modelu temeljenom na pokazateljima kvantitete obrazovnih inputa i outputa, ne uspijevaju dostići definiranu efikasnu granicu ukoliko se uvaže pokazatelji kvalitete obrazovnih outputa. S druge strane, neke neefikasne razvijene zemlje poboljšavaju svoju relativnu poziciju kada se pri provođenju analize omeđivanja podataka uvaže pokazatelji kvalitete obrazovnih outputa. Isto vrijedi i kad se u razmatranje uzmu pokazatelji kvalitete inputa, s obzirom da se ne može očekivati da tercijarno obrazovanje pruža jednaku kvalitetu outputa s različitom kvalitetom inputa. Stoga se u modelu koji uvažava i kvalitetu inputa, rang temeljen na efikasnosti korigiranoj samo za kvalitetu obrazovnih outputa poboljšava (pogoršava) u mnogim zemljama s niskom (visokom) kvalitetom studentske populacije na ulazu u sustav tercijarnog obrazovanja.