prikaz prve stranice dokumenta Efikasnost javne potrošnje za obrazovanje u Hrvatskoj
  Preuzmi
PDF 122.72 KB
Ostalo - Popularni rad
Efikasnost javne potrošnje za obrazovanje u Hrvatskoj
Newsletter : povremeno glasilo Instituta za javne finacije, 13 (2011), 61; 1-12. urn:nbn:hr:242:516543
Sopek, Petar

Citirajte ovaj rad

Sopek, P. (2011). Efikasnost javne potrošnje za obrazovanje u Hrvatskoj. Newsletter : povremeno glasilo Instituta za javne finacije, 13. (61), 1-12. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:242:516543

Sopek, Petar. "Efikasnost javne potrošnje za obrazovanje u Hrvatskoj." Newsletter : povremeno glasilo Instituta za javne finacije, vol. 13, br. 61, 2011, str. 1-12. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:242:516543

Sopek, Petar. "Efikasnost javne potrošnje za obrazovanje u Hrvatskoj." Newsletter : povremeno glasilo Instituta za javne finacije 13, br. 61 (2011): 1-12. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:242:516543

Sopek, P. (2011) 'Efikasnost javne potrošnje za obrazovanje u Hrvatskoj', Newsletter : povremeno glasilo Instituta za javne finacije, 13(61), str. 1-12. Preuzeto s: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:242:516543 (Datum pristupa: 20.04.2024.)

Sopek P. Efikasnost javne potrošnje za obrazovanje u Hrvatskoj. Newsletter : povremeno glasilo Instituta za javne finacije [Internet]. 19.10.2011. [pristupljeno 20.04.2024.];13(61):1-12. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:242:516543

P. Sopek, "Efikasnost javne potrošnje za obrazovanje u Hrvatskoj", Newsletter : povremeno glasilo Instituta za javne finacije, vol. 13, br. 61, str. 1-12, Listopad 2011. [Online]. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:242:516543. [Citirano: 20.04.2024.]

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:242:516543
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
Naslov (hrvatski)Efikasnost javne potrošnje za obrazovanje u Hrvatskoj
AutorPetar Sopek
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Ekonomija
Sažetak (hrvatski)
Estonija, Poljska, Slovačka, Litva i Latvija ostvarile su bolje rezultate od Hrvatske u PISA testovima u 2009. s nižom razinom potrošnje za obrazovanje. Prema indeksu obrazovanja Legatum Prosperity Index (2010), Hrvatska se nalazi na 44. mjestu od 110 zemalja svijeta. U odnosu na deset novih zemalja članica EU-a, jedino je Bugarska ostvarila niži indeks obrazovanja od Hrvatske. To može ukazivati na činjenicu da se Hrvatska suočila s nedjelotvornošću javne potrošnje za obrazovanje, što se djelomice može objasniti pomoću nekoliko činjenica. Broj učitelja i nastavnog osoblja na 100 učenika/ /studenata viši je od prosjeka promatranih 30 europskih zemalja, SAD-a i Japana, što otvara mogućnosti za uštede racionaliziranjem nastavnog osoblja. Analize pokazuju višak od ukupno 4.942 nastavnika na svim razinama obrazovanja. Uslijed nepovoljnih demografskih trendova u budućnosti, ove bi se neučinkovitosti mogle čak i povećati. Nastavničke plaće bi također valjalo revidirati tako da konkuriraju onima iz privatnog sektora, budući da imaju indirektan utjecaj na uspješnost učenika te su iznimno važne za privlačenje, razvoj i zadržavanje kvalificiranog i visokokvalitetnog nastavnog osoblja. Analiza je pokazala da je neizbježno poboljšati mehanizme alokacije javnih resursa namijenjenih obrazovanju.
Jezikhrvatski
Vrsta publikacijeOstalo - Popularni rad
Status objaveObjavljen
Vrsta recenzijeRecenziran
Verzija publikacijeObjavljena verzija rada (izdavačev PDF)
Naslov časopisaNewsletter : povremeno glasilo Instituta za javne finacije
Brojčani podacivol. 13, br. 61, str. 1-12
e-ISSN1333-9303
URN:NBNurn:nbn:hr:242:516543
Datum objave publikacije2011-10-19
Vrsta resursaTekst
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada 4.0 međunarodna (CC BY-NC-ND 4.0)
Datum i vrijeme pohrane2021-08-20 13:54:32